# Najpoznatiji fontovi u povijesti

Helvetica, Futura, Times New Roman, Garamond pa čak i Comic Sans: fontovi koji su oblikovali novine, logotipe i zaslone. Koji je vaš omiljeni font?

- 2 glasova · 24 stavke
- 17. svi 2026. · fussballgott_stuttgart
- https://even.best/hr/l/2760/najpoznatiji-fontovi-u-povijesti

## Prvih 24

1. **Cooper Black** (1 · ▲1 ▼0) — Oswald Cooper, 1922, okrugli font omota ploča iz 70-ih.
2. **Helvetica** (0 · ▲0 ▼0) — Max Miedinger i Eduard Hoffmann, 1957: najkorišteniji font na svijetu.
3. **Budućnost** (0 · ▲0 ▼0) — Paul Renner, 1927., geometrijski u duhu Bauhausa.
4. **Times New Roman** (0 · ▲0 ▼0) — Za londonski “Times”, 1932.
5. **Garamond** (0 · ▲0 ▼0) — Nakon Claudea Garamonda iz 16. stoljeća, više puta preizdavan.
6. **Baskerville** (0 · ▲0 ▼0) — John Baskerville, oko 1757.
7. **Bodoni** (0 · ▲0 ▼0) — Giambattista Bodoni, 1768., miljenik modnih časopisa.
8. **Caslon** (0 · ▲0 ▼0) — William Caslon, oko 1725.
9. **Gill Sans** (0 · ▲0 ▼0) — Eric Gill, 1928., tipično britanski.
10. **Frutiger** (0 · ▲0 ▼0) — Adrian Frutiger, font znakova zračne luke.
11. **Sveučilište** (0 · ▲0 ▼0) — Također Adrian Frutiger, 1957.
12. **Komercijalna groteska** (0 · ▲0 ▼0) — Berlinski Grotesk iz 1898., model Helvetice.
13. **Franklinova gotika** (0 · ▲0 ▼0) — Morris Fuller Benton, početak 20. stoljeća.
14. **Clarendon** (0 · ▲0 ▼0) — Robert Besley, 1845., majka egipatskih spisa.
15. **Rockwell** (0 · ▲0 ▼0) — Upečatljiv serifni naglasak iz 1934.
16. **Comic Sans** (0 · ▲0 ▼0) — Vincent Connare, 1994: voljen i omražen.
17. **Trajan** (0 · ▲0 ▼0) — Carol Twombly, 1989, font filmskih plakata.
18. **Verdana** (0 · ▲0 ▼0) — Matthew Carter, 1996., snimljen za filmsko platno.
19. **Minion** (0 · ▲0 ▼0) — Robert Slimbach, 1990.
20. **Gotham** (0 · ▲0 ▼0) — Tobias Frere-Jones, tekst Obamine izborne kampanje.
21. **Avenir** (0 · ▲0 ▼0) — Adrian Frutiger, 1988.
22. **Arial** (0 · ▲0 ▼0) — Robin Nicholas i Patricia Saunders, 1982.
23. **Font Coca-Cole** (0 · ▲0 ▼0) — Spencerianov scenarij Franka Masona Robinsona, 1886.
24. **Didot** (-1 · ▲0 ▼1) — Firmin Didot, 1784.

Kako je uređen ovaj poredak? Glasovima ljudi: svaki ▲ dodaje bod, a svaki ▼ oduzima jedan. Svatko može glasati i dodati ono što nedostaje.