# Svi dobitnici Nobelove nagrade za fiziku 2020–2025

Od crnih rupa i klimatskih modela do kvantne isprepletenosti, atosekundnih impulsa, neuronskih mreža i kvantnih učinaka u električnim krugovima: 17 istraživača koji su 2020-ih dobili Nobelovu nagradu za fiziku, uz obrazloženje Kraljevske akademije znanosti. Među njima je Anne L'Huillier sa Sveučilišta Lund, dobitnica nagrade 2023.

- 76 glasova · 17 stavke
- 1. velj 2026. · Emil Larsson
- https://even.best/hr/l/5501/svi-dobitnici-nobelove-nagrade-za-fiziku-2020-2025

## Prvih 17

1. **Roger Penrose (2020.)** (9 · ▲9 ▼0) — UK. Nobelova nagrada za fiziku 2020. za otkriće da je formiranje crnih rupa robusno predviđanje opće teorije relativnosti (Penrose) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu Mliječne staze (Genzel i Ghez).
2. **Andrea Ghez (2020.)** (6 · ▲6 ▼0) — SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2020. za otkriće da je formiranje crnih rupa robusno predviđanje opće teorije relativnosti (Penrose) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu Mliječne staze (Genzel i Ghez). Četvrta žena koja je dobila nagradu za fiziku.
3. **Klaus Hasselmann (2021.)** (6 · ▲6 ▼0) — Njemačka. Nobelova nagrada za fiziku 2021. za pionirski doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava, uključujući Zemljinu klimu (Manabe i Hasselmann) i međuigru između nereda i fluktuacija (Pariz).
4. **Alain Aspect (2022.)** (6 · ▲6 ▼0) — Francuska. Nobelova nagrada za fiziku 2022. za eksperimente sa zapetljanim fotonima koji su pokazali razbijanje Bellovih nejednakosti i otvorili put kvantnoj informacijskoj znanosti.
5. **Reinhard Genzel (2020.)** (5 · ▲6 ▼1) — Njemačka. Nobelova nagrada za fiziku 2020. za otkriće da je formiranje crnih rupa robusno predviđanje opće teorije relativnosti (Penrose) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu Mliječne staze (Genzel i Ghez).
6. **Giorgio Parisi (2021.)** (5 · ▲6 ▼1) — Italija. Nobelova nagrada za fiziku 2021. za pionirski doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava, uključujući Zemljinu klimu (Manabe i Hasselmann) i međuigru između nereda i fluktuacija (Pariz).
7. **Anton Zeilinger (2022.)** (4 · ▲4 ▼0) — Austrija. Nobelova nagrada za fiziku 2022. za eksperimente sa zapetljanim fotonima koji su pokazali razbijanje Bellovih nejednakosti i otvorili put kvantnoj informacijskoj znanosti.
8. **John Clauser (2022.)** (3 · ▲3 ▼0) — SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2022. za eksperimente sa zapetljanim fotonima koji su pokazali razbijanje Bellovih nejednakosti i otvorili put kvantnoj informacijskoj znanosti.
9. **Ferenc Krausz (2023.)** (3 · ▲3 ▼0) — Mađarska/Austrija. Nobelova nagrada za fiziku 2023. za eksperimentalne metode koje generiraju atosekundne impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji.
10. **Anne L'Huillier (2023.)** (3 · ▲3 ▼0) — Francuska/Švedska. Nobelova nagrada za fiziku 2023. za eksperimentalne metode koje generiraju atosekundne impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji. Profesor na Sveučilištu u Lundu; peta žena koja je dobila nagradu za fiziku.
11. **Geoffrey Hinton (2024.)** (2 · ▲3 ▼1) — Kanada/Velika Britanija. Nobelova nagrada za fiziku 2024. za temeljna otkrića i izume koji omogućuju strojno učenje pomoću umjetnih neuronskih mreža. Često ga nazivaju kumom umjetne inteligencije.
12. **Syukuro Manabe (2021.)** (1 · ▲2 ▼1) — Japan/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2021. za pionirski doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava, uključujući Zemljinu klimu (Manabe i Hasselmann) i međuigru između nereda i fluktuacija (Pariz).
13. **Pierre Agostini (2023.)** (1 · ▲2 ▼1) — Francuska/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2023. za eksperimentalne metode koje generiraju atosekundne impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji.
14. **John M. Martinis (2025.)** (0 · ▲1 ▼1) — SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2025. za otkriće makroskopskog kvantnog mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu.
15. **John Clarke (2025.)** (-1 · ▲1 ▼2) — UK/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2025. za otkriće makroskopskog kvantnog mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu.
16. **Michel H. Devoret (2025.)** (-1 · ▲1 ▼2) — Francuska/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2025. za otkriće makroskopskog kvantnog mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu.
17. **John Hopfield (2024.)** (-2 · ▲1 ▼3) — SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2024. za temeljna otkrića i izume koji omogućuju strojno učenje pomoću umjetnih neuronskih mreža.

Kako je uređen ovaj poredak? Glasovima ljudi: svaki ▲ dodaje bod, a svaki ▼ oduzima jedan. Svatko može glasati i dodati ono što nedostaje.