Svi dobitnici Nobelove nagrade za fiziku 2020–2025
Prva 3 prema 76 glasova od ljudi: Roger Penrose (2020.) · Andrea Ghez (2020.) · Klaus Hasselmann (2021.). (Ažurirano 1. velj 2026..)
Od crnih rupa i klimatskih modela do kvantne isprepletenosti, atosekundnih impulsa, neuronskih mreža i kvantnih učinaka u električnim krugovima: 17 istraživača koji su 2020-ih dobili Nobelovu nagradu za fiziku, uz obrazloženje Kraljevske akademije znanosti. Među njima je Anne L'Huillier sa Sveučilišta Lund, dobitnica nagrade 2023.
Automatski prevedeno (izvornik na Svenska). Pogledajte original
Prvih 17
-
1
Roger Penrose (2020.)
UK. Nobelova nagrada za fiziku 2020. za otkriće da je formiranje crnih rupa robusno predviđanje opće teorije relativnosti (Penrose) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu Mliječne staze (Genzel i Ghez).
-
2
Andrea Ghez (2020.)
SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2020. za otkriće da je formiranje crnih rupa robusno predviđanje opće teorije relativnosti (Penrose) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu Mliječne staze (Genzel i Ghez). Četvrta žena koja je dobila nagradu za fiziku.
-
3
Klaus Hasselmann (2021.)
Njemačka. Nobelova nagrada za fiziku 2021. za pionirski doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava, uključujući Zemljinu klimu (Manabe i Hasselmann) i međuigru između nereda i fluktuacija (Pariz).
-
4
Alain Aspect (2022.)
Francuska. Nobelova nagrada za fiziku 2022. za eksperimente sa zapetljanim fotonima koji su pokazali razbijanje Bellovih nejednakosti i otvorili put kvantnoj informacijskoj znanosti.
-
5
Reinhard Genzel (2020.)
Njemačka. Nobelova nagrada za fiziku 2020. za otkriće da je formiranje crnih rupa robusno predviđanje opće teorije relativnosti (Penrose) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu Mliječne staze (Genzel i Ghez).
-
6
Giorgio Parisi (2021.)
Italija. Nobelova nagrada za fiziku 2021. za pionirski doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava, uključujući Zemljinu klimu (Manabe i Hasselmann) i međuigru između nereda i fluktuacija (Pariz).
-
7
Anton Zeilinger (2022.)
Austrija. Nobelova nagrada za fiziku 2022. za eksperimente sa zapetljanim fotonima koji su pokazali razbijanje Bellovih nejednakosti i otvorili put kvantnoj informacijskoj znanosti.
-
8
John Clauser (2022.)
SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2022. za eksperimente sa zapetljanim fotonima koji su pokazali razbijanje Bellovih nejednakosti i otvorili put kvantnoj informacijskoj znanosti.
-
9
Ferenc Krausz (2023.)
Mađarska/Austrija. Nobelova nagrada za fiziku 2023. za eksperimentalne metode koje generiraju atosekundne impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji.
-
10
Anne L'Huillier (2023.)
Francuska/Švedska. Nobelova nagrada za fiziku 2023. za eksperimentalne metode koje generiraju atosekundne impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji. Profesor na Sveučilištu u Lundu; peta žena koja je dobila nagradu za fiziku.
-
11
Geoffrey Hinton (2024.)
Kanada/Velika Britanija. Nobelova nagrada za fiziku 2024. za temeljna otkrića i izume koji omogućuju strojno učenje pomoću umjetnih neuronskih mreža. Često ga nazivaju kumom umjetne inteligencije.
-
12
Syukuro Manabe (2021.)
Japan/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2021. za pionirski doprinos našem razumijevanju složenih fizičkih sustava, uključujući Zemljinu klimu (Manabe i Hasselmann) i međuigru između nereda i fluktuacija (Pariz).
-
13
Pierre Agostini (2023.)
Francuska/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2023. za eksperimentalne metode koje generiraju atosekundne impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji.
-
14
John M. Martinis (2025.)
SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2025. za otkriće makroskopskog kvantnog mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu.
-
15
John Clarke (2025.)
UK/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2025. za otkriće makroskopskog kvantnog mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu.
-
16
Michel H. Devoret (2025.)
Francuska/SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2025. za otkriće makroskopskog kvantnog mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnom krugu.
-
17
John Hopfield (2024.)
SAD. Nobelova nagrada za fiziku 2024. za temeljna otkrića i izume koji omogućuju strojno učenje pomoću umjetnih neuronskih mreža.
Kako je uređen ovaj poredak? Glasovima ljudi: svaki ▲ dodaje bod, a svaki ▼ oduzima jedan. Svatko može glasati i dodati ono što nedostaje.
Nešto nedostaje?
Komentari (0)
Još nema komentara. Budite prvi!